HE Varaždin

 

 

 

 

 

 

 

domaći gulaš

 

 

 

 

 

 

>vrh stranice<

 

 

 

 

 

 

 

Drava


Drava je alpska rijeka koja izvire u Toblaškom polju na 1192 m nadmorske visine kod Pusterthala u Italiji. Nakon 20 km kroz Italiju ulazi u Austriju pa potom u Sloveniju, a u Hrvatsku ulazi na 322,8 km svoje dužine. Ukupna joj je dužina 749 km. Površina cijelog sliva rijeke Drave iznosi 41 238 km², dok u Hrvatskoj iznosi 7 015 km². Njezin je vodostaj pod velikim utjecajem otapanja snijega u Alpama te je kroz proljeće i ljeto izuzetno bogata vodom. Srednji protok voda Drave kreće se od 315 m³ u sekundi koliko je to na ulazu u Hrvatsku - dakle na području Strmca Podravskog - pa sve do 555 m³ kod ušća u Dunav.

HE Varaždin je hidroelektrana derivacijskog tipa  koja koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju električne energije, povećava zaštitu od poplava te omogućuje gravitacijsko natapanje poljoprivrednih površina. U pogonu je od 1975. godine. Brana je dužine 122 m, a visine 19,7 m. Maksimalna snaga HE iznosi 86 MW (2 x 43), dok je srednja godišnja proizvodnja 476 GWh. Instalirana protoka jest 450 m³. Koristan volumen akumulacije iznosi 2,8 hm³.

Na području Strmca Drava je uvijek obilovala ribom te je nerijetko bila i još jest destinacija za mnoge okorjele ribiče čak i iz udaljenijih mjesta. Osim što sam boravak u prirodi već pruža nevjerojatan osjećaj, pecanje je ovdje stvar tradicije. Premda ulovi možda "više nisu kao što su nekad bili" ipak svako malo padne pokoji kapitalac (som, šaran, štuka). Najrasprostranjenije vrste su podust, mrena, klen, nosara, bolan, amur, deverika, smuđ, grgeč, ... Uz Dravu postoji veći broj pritoka i prirodnih ribnjaka u kojima se mogu uloviti lijepi primjerci linjaka i karasa.

Kuhinja


Njuškajući po Strmcu još uvijek se mogu otkriti kulinarske majstorije tradicionalne domaće kuhinje. Znanje se prenosi kroz generacije, tako da nema bojazni za buduće naraštaje. Evo kako je to još ne tako davno izgledalo:

  • Uskrs - posebno se pripremalo za blagoslov jela: povetica (orehnjača), bidra, kukuruzni kruh, šunka, kobasice, jaja, hren i vino. Sve se to nosilo na pletenim košarama na glavi s podloškom zvanim svitak.
  • Božić - stol se ukrašavao plodovima njiva i kitila jelka. Obavezno se pekao kolač kolednjak od dizanog tijesta i ukrašen sa tri oraha. Poslije polnoćke prestao je post pa su se domaćini pogostili pečenim iznutricama, kobasicama i kruhom. Za ručak je bilo najbolje što si je kuća mogla priuštiti.
  • Fašnik - bilo je obavezno kiselo zelje sa sušenim ukuhanim mesom i pečene krofne.
  • Kolinje - u podne se kuhala kolinska župa koje se podijelila i susjedima. Večera je bila za rodbinu i prijatelje a sastojala se od: juhe s hajdinom kašom od kuhane glavetine, kuhane glavetina s hrenom, kiselog zelja s lokotima, krvavica, repnih štrukli s čvarcima te pečeni but. Pomagači  su umjesto naplate dobili svježe meso.
  • Običan dan - ujutro bi se obično jela kisela župa i pečeni krumpir i cvrtje (jaja s mlijekom i brašnom), za ručak kiseli krumpir, grah zlijevka, a za večeru nešto od mlijeka (sir, sirutka). Meso se jelo nedjeljom i praznikom.

Strjnski Puži

Kako bi što lakše mogli definirati svog susjeda, mještani lokalnih naselja pribjegavali su još od davnih dana "etiketiranju" svakog pojedinačnog mjesta. Tako su, više posprdno nego ozbiljno sela u ovom podneblju dobivala svoje nadimke. I dok su jedni 'deveničari', drugi 'megle', treći 'ćuki' itd. Strmčani su nazvani 'puži'. Da li zbog određenih karakteristika koje imaju puževi ili zbog nečeg drugog, ne zna se. Presudno je vjerojatno bilo to što je područje Strmca oduvijek bila lokacija u kojoj ih se moglo naći u većem broju nego bilo gdje u okolici.

Romsko naselje kraj Strmca


Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (10/97) naselje Donje Vratno cijepa se na dva dijela - jedan dio pripada općini Vinica, a drugi dio općini Petrijanec. Taj drugi dio ustvari je romsko naselje koje se nalazi odmah uz Strmec Podravski, a uglavnom se i spominje povezano sa Strmcem. Površine je 1,43 km² sa 379 stanovnika - pretežito Roma (koji su popisani, pretpostavka je da ih ima i više). To je jedno od većih romskih naselja u Hrvatskoj, a često ga nazivaju i 'Novi Beograd'. Uvjeti života su im zaista nezavidni - još uvijek su bez vodovoda. Snalaze se na razne načine, među ostalom skupljanjem i distribucijom okolnog (pretežno metalnog) otpada.

Naselje se može podijeliti na dva dijela - novi i stari. U starom dijelu su uglavnom kuće u poluruševnom stanju (tzv. 'starosjedioci'), ali u novom dijelu može se primjetiti povećanje broja novoizgrađenih objekata (mlađi i ambiciozniji stanovnici).

Međutim, velike razlike u načinu i filozofiji života između Roma i lokalnog stanovništva često dovode do povećane netrepeljivosti i brojnih konflikata. Problemi zapravo nastaju i akumuliraju se prvenstveno zbog pomanjkanja usmjeravanja financijskih sdredstava u njihovo obrazovanje i kvalitetnu socijalizaciju u društvo.


I tako, dok se raznorazne udruge simbolično prepucavaju sa visokim strukturama u službi "interesa" i brige za njihova prava, očito je da nitko ne želi preuzeti odgovornost za rješavanje postojeće situacije, pa čak ni oni sami...